Javnosti je predstavljen prvi 'hamburger iz epruvete'! Napravljen od mesa nastalog iz matičnih stanica krave, ispečen je i poslužen stručnjacima u Londonu, koji kažu da je sličan originalu, ali manje sočan, žilaviji i prilično suh.
Naizgled potpuno uobičajeno mljeveno meso. Ali, samo naizgled. Ovo je meso uzgojeno u laboratoriju. Umjetni hamburger ispečen je na malo suncokretova ulja i maslaca te poslužen stručnjacima u Londonu.
'Okus je prilično intenzivan, vrlo sličan mesu. Nije toliko sočno, ali čvrstoća je savršena', tvrdi Hanni Rützler, nutricionistica iz Austrije. 'Osjeća se manjak masnoće. Ali kad zagrizete, izgleda poput uobičajenog hamburgera.', kaže Josh Schonwald, novinar iz SAD-a.
U Londonu je bio i tvorac prvog hamburgera iz epruvete, profesor na sveučilištu u Nizozemskoj. 'Mislim da većina ljudi nije svjesna da je svjetska proizvodnja mesa na svom maksimumu. Potražnja raste i neće biti dovoljno mesa za sljedećih 40 godina. Treba nam alternativa', kaže Mark Post, tvorac umjetnog hamburgera.
Meso je uzgojeno iz matičnih stanica krave. Izvučene iz mišićnog tkiva, stanice se umnožavaju u laboratoriju sve dok ne srastu u trakice mišića duge oko jedan centimetar i debele nekoliko milimetara. Prvi umjetni hamburger napravljen je iz tri tisuće takvih trakica. Dodana je cikla zbog boje, a zbog okusa krušne mrvice, jaja u prahu i šafran.
''Ne bi trebali raditi na takvim stvarima. To je gnjusno i zastrašujuće, neprirodno, nije organsko i zapravo se radi o otrovu', tvrdi jedan stanovnik Londona. 'To je sjajno jer mislim da ljudi ne bi trebali jesti meso. Ja bih jela umjetno meso', kaže stanovnica Londona.
U proizvodnju jednog hamburgera utrošeno je oko dva milijuna i 170 tisuća kuna. Očekuje se da će proces proizvodnje pojeftiniti pa bi se umjetno meso na tržištu moglo naći za desetak godina. Uspjeh će ovisiti o cijeni, ali i sličnosti, okusu i teksturi pravog mesa, na čemu još uvijek treba raditi.
Objavi komentar